Srednjovjekovne sakralne gra�evine Modru�a i okolice brojne su i razli�ite. Sa�uvanost im je danas razli�ita. Njihova brojnost govori o intenzivnom vjerskom �ivotu ovih krajeva te o va�nosti koju je Modru� dostigao (95). Svi sa�uvani izvori i stari opisi Modru�a nabrajaju nam modru�ke crkve (96), ali nikada u potpunosti.

U darovnici kneginje Elizabete iz 1354., koju sam ve� naveo, spominje se npr. �sve�enik Stjepan iz Modru�a�, �to pokazuje da Modru� ima i duhovna zvanja, u�ene crkvene osobe (97). Uz to, mo�emo govoriti i o doslovnom seljenju sve�enstva na slu�be u druge biskupije. Tako sredinom 15. stolje�a, u Gologoricu u Pi�anskoj biskupiji dolazi �pop Juri z Modru�� te pop Ivan iz Ri�ane (98).

Potrebno je osvijetliti crkvena zbivanja i opisati sakralne objekte Modru�a.

a) Preseljenje biskupske stolice iz Krbave u Modru�

Krbavski su biskupi postali bli�i Frankopanima zbog njihove mo�ne za�tite, a time su bli�i i Modru�u. Kralj Ladislav Kumanac 1289. godine kr�kim knezovima Ivanu i Leonardu dodjeljuje patronat nad krbavskom i senjskom biskupijom, no izri�ito im ga potvr�uje tek 1412. kralj Sigismund (99). Krbavski biskupi 1456. imaju u Modru�u svoj dvor. Tu je biskup Franjo prebivao vi�e nego u staroj Krbavi i prije prijenosa sjedi�ta u Modru�. Prijenos je bio o�ekivano rje�enje. Pio II. izdaje na molbu Stjepana Frankopana u Sieni 1460. bulu kojom odobrava prijenos biskupskog sjedi�ta u Modru�. Da bi bilo zajam�eno dostojanstvo biskupske stolice, Papa pi�e da �spomenutom gradu Modru�u dajemo trajan naslov grada...�. Ta je promjena Modru�u donijela slavu i neke graditeljske promjene, ali nije mogla utjecati na njegovu daljnju sudbinu. Razlog da Modru� postane novo sjedi�te krbavskog biskupa bio je u tome �to je �po broju stanovnika daleko najnaseljenije mjesto u onim krajevima...� (100). Tamo�nja �upna crkva sv. Marka postaje stolna crkva i od tada je posve�ena Majci Bo�joj.

Karta Hrvatskog primorja i unutra�njosti s ozna�enim tvr�avama i sakralnim objektima

U Modru� dolaze i obavljaju svoje poslove modru�ki kaptol i biskup (101). Modru�ka biskupija ima sre�u da se u te�ko vrijeme koje slijedi o njoj brinu mu�evi sna�na karaktera i europske va�nosti. Antun Dalmatinac sudjeluje u osnivanju sveu�ili�ta u Budimu, a knji�nica biskupa Nikole Modru�kog postaje jezgra u razvoju Vatikanske knji�nice (102).

Prvi modru�ki biskup je Franjo Modru�anin (Stipkovi�), a 1461. naslje�uje ga poznati humanist, pisac i diplomat Nikola Kotoranin - Modru�ki. On �e najprije do�ivjeti zarobljavanje od krbavskih knezova Kurjakovi�a koji se nisu mogli pomiriti s prijenosom biskupije u Modru�. Osloba�aju ga tek nakon intervencije Pape, Venecije i zadarskog biskupa (103). Dvije godine kasnije odlazi u Italiju te vr�i razne slu�be u papinskoj dr�avi, a tu i umire 1480. Na njegovu stolicu pretendiraju �ak dva biskupa istodobno. To pokazuje va�nost ove biskupije i grada jer se u imenovanje modru�kog biskupa uklju�uju ugarski kralj Matija� Korvin i papa Siksto IV.. Kralj izabire dominikanca Antuna Braja Dalmatinca Zadranina, koji �e upravljati biskupijom do smrti 1490., ali ne u Modru�u nego u Bu�anima jer ga Stjepan ne prihva�a. Papa na istu stolicu izabire franjevca Kristofora Dubrov�anina te on kao rezidencijalni biskup stoluje u Modru�u i upravlja biskupijom do 1499. Pred Turcima iz Modru�a 1493. bje�i u Novi (104). Jakov Dragi�i� imenovan je biskupom 1499. no nije ni stigao u Modru� jer je ubrzo umro (105).

Sada ve� razorenom biskupijom od 1501. do 1508. upravlja Bernardinov sin Ferdinand Frankopan. Naslje�uje ga �imun Ko�i�i� Benja (do 1536.) koji jo� povremeno boravi u Modru�u, a poznat je po sudjelovanju na V. lateranskom saboru i po tiskanju glagoljskih knjiga u Rijeci, no o tome ne�to kasnije. On i knez Bernardin razvili su tijesne suradni�ke i prijateljske veze (106). Nakon njega, modru�ki biskupi vi�e ne borave u Modru�u (107), a ve� 1567. Papa spaja modru�ku biskupiju sa senjskom i za sjedi�te odre�uje Senj.