SA�ETI OPIS PROJEKTA:
Do sada na �irem prostoru Ogulina, nisu vr�ena sustavna
znanstvena istra�ivanja. To se prije svega odnosi na povijesna,
etnografska, arheolo�ka i jezi�ka istra�ivanja. Oskudno
je na�e znanje o geolo�kim i hidrolo�kim prilikama te o
flori i fauni ovih prostora. U svakome od navedenih podru�ja
je pone�to ura�eno, ali je to bilo pojedina�no i nepotpuno.
Krajnje je vrijeme da se na tom planu poduzme �ira i osmi�ljena
akcija.
Industrijsko dru�tvo i informati�ka era u kojoj
�ivimo vrtoglavom brzinom mijenja tradicijski na�in �ivota.
Ubrzano prestaju vrijediti stoljetni zakoni i pravila,
a potro�a�ko dru�tvo name�e svoj tempo i na�in �ivota.
Ako �ovjek ne poznaje svoj zavi�aj ili svoju domovinu,
ne mo�e biti ni svjestan vrijednosti i zna�enja datog prostora.
Ako ne poznaje povijest, narodne obi�aje, tradiciju i jezik,
to je jednako kao da ne zna tko su mu otac i majka. �ovjek
jednostavno mora znati tko je i �to je, mora biti svjestan
sebe i prostora na kojem �ivi radi osobnog samopo�tovanja
i svijesti o osobnom identitetu. Isto vrijedi i za neko
selo, op�inu, grad ili dr�avu. Nu�no je poznavati vlastite
vrijednosti kako bismo ih mogli cijeniti, po�tivati i kako
bismo po njima bili prepoznatljivi.
Ve� du�e vrijeme nastojimo motivirati i privu�i
pa�nju znanstvenika, koji bi svoj stru�ni interes usmjerili
prema ovim prostorima. Rezultat toga nastojanja je projekt
�Modru�ki zbornik�
Pokretanjem projekta �Modru�ki zbornik� zapo�inje
sustavno prikupljanje i objavljivanje znanstvene gra�e
vezane za �iri sjeveroisto�ni podkapelski prostor s te�i�tem
na Modru�u, gradu Ogulinu s okolicom, Josipdolu, Tounju,
Saborskom i Pla�kom.
Temeljni cilj projekta je poticanje izvornog znanstvenog
rada s naglaskom da sve �to bude istra�eno treba biti i
objavljeno (�to do sada, na �alost, nije bila praksa).
Tako�er, naglasak je i na potrebi kontinuiranog i dugoro�nog
rada. Istra�ena i prikupljena znanstvena gra�a biti �e svojevrsna osobna karta cijeloga kraja.
Paralelno s radom na prou�avanju i znanstvenoj valorizaciji
ovog kraja potrebno je poraditi na tome da se atraktivni
i zanimljivi dijelovi tog prostora, foklora i jezi�nog
bogatstva uobli�e u turisti�ki proizvod, koji u relatvno
kratkom vremenu mo�e polu�iti znatnu financijsku korist.
Me�utim, da bismo o turizmu mogli i razmi�ljati, treba
poraditi na tome da gra�ani, lokalna i dr�avna uprava postanu
svjesni turisti�kog potencijala i realnih vrijednosti vlastitog
�ivotnog prostora i stvoriti uvijete za prihvat budu�ih
turista.
|