U petak 31. kolovoza 2007. godine, u svečanoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Ogulin, održan je razgovor povjesničara o Modrušu i dosadašnjemu interesu hrvatske povijesne znanosti za ovaj prvorazredni povijesni lokalitet. Cilj ovoga razgovora je definiranje teme za organiziranje znanstvenoga skupa tijekom 2008. godine.
Pored domaćih povjesničara u ovome razgovoru učestvovali su brojni gosti, uvaženi znanstvenici. Prilikom pozdravljanja sudionika razgovora, profesorica Višnja Lipošćak predsjednica ogulinskog ogranka Matice hrvatske, istaknula je da je ovo najveći do sada održani skup povijesničara u gradu Ogulinu.
Iscrpno uvodno izlaganje iznio je akademik Petar Strčić, ističući važnost knezova Frankopana u vremenu i prostoru na kojemu su živjeli te njihovu ulogu u hrvatskoj nacionalnoj povijesti. Istakao je važnost povijesnih istraživanja, jer Hrvatska treba biti ponosna na svoj značaj i ulogu u svekolikoj europskoj povijesti. Svijest o vlastitom identitetu i kulturi je najbolja odbrana od i danas prisutnih svojatanja pojedinih hrvatskih teritorija.
Profesorica Višnja Lipošćak najavljuje knjigu dr. sc. Milana Kruheka o Modrušu, koju će uskoro izdati ogulinski ogranak Matice hrvatske u sklopu svoje bibloteke "Modruš".
Sudionici Okruglog stola
Dr. sc. Milan Kruhek je podsjetio da je pred dvadesetak godina pokrenut projekt arheološkog istraživanja Modruša koji je doživio neslavni kraj. Naglasio je ključnu poziciju Modruša na prastarom trgovačkom putu od Zagreba do Senja nazvavši ga "Via komercialis". Istaknuo je potrebu sustavnog i promišljenog pristupa, te formiranje kompetentne i radišne ekipe koja bi otpočela i provodila dugoročno arheološko istraživanje modruškog lokaliteta. Ovdje se radi o cijelom srednjovjekovnom gradu, s kojim se na širemu prostoru može usporediti tek stari Cetin.
Profesorica Blaženka Ljubović, ravnateljica senjskog muzeja, podržala je organiziranje znanstvenoga skupa i potrebu daljnjih istraživanja na ovim prostorima.
Zvonko Trdić, predsjednik Katedre Čakavskoga sabora Modruše podsjeća da je cilj ovoga razgovora određivanje teme oko koje bi se organizirao znanstveni skup 2008. godine. Predlaže da to bude tema: "Bernardin Frankopan i njegovo doba".
Dr. sc Boris Olujić sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu ističe potrebu sustavnih arhivskih istraživanja i suradnju arhivista, povjesničara i arheologa, te ostalih struka kako bi se dobili što cjelovitiji rezultati. Modruški lokalitet iziskuje sustavan pristup i ozbiljan timski rad.
Mr. sc. Petar Runje upozorio je na veliku količinu arhivskog materijala koju je potrebno obraditi i o potrebi bliske suradnje arhivista, povjesničara i arheologa.
Mr. sc. Branko Kukurin iz Kastva ističe potrebu jezičnih istraživanja onodobnih spisa i natpisa.
Dr. sc Sanja Vulić sa Filozofskog fakulteta u Splitu upozorava na nepostojanje Čakavskog jezika. Svi onovremeni pisci s ovih prostora pisali su na čakavštini, izričito navodeći da pišu Hrvatskim jezikom.
Dr. sc Ivan Jurković, sa filozofskog fakulteta u Puli, podržava ideju o organiziranju znanstvenog skupa o Bernardinu Frankopanu i njegovom dobu. Slično mišljenje iznio je i dr. sc. Željko Holjevac sa Filozofskog Fakulteta u Zagrebu, pozivajući znanstvenike da daju svij doprinos ostvarivanju ideja Katedre čakavskog sabora Modruše.
Profesor Enver Ljubović iz Senja izrazio je podršku organizaciji znanstvenog skupa i najavio vlastito učešće.
Potpredsjednik Matice hrvatske, gospodin Stjepan Sučić pozdravljajući skup, istakao je važnost pisanja i izdavanja knjiga koje obrađuju teme važne za Hrvatsku i njezinu kulturu. Ističe potrebu većeg zauzimanja struke na tom važnom poslu.
Među brojnim gostima, koji su pristigli iz drugih središta, bila je mr. sc. Tatjana Kolak iz Muzeja Like u Gospiću, dr. sc Slavko Krajcar, dekan Fakulteta elektronike i računarstva iz Zagreba i predsjednik Čakavskog sabora, dipl.iur. Milan Kranjčević podpredsjednik Čakavskog sabora iz Otočca, te predstavnici Katedri Čakavskog sabora iz Rijeke, Grobnika, Zagreba i Otočca.
Sudionici Okruglog stola "Modruš u hrvatskoj povijesnoj znanosti" ispred Frankopanskog kaštela u Ogulinu
|